Boravak na zraku

BORAVAK NA ZRAKU U ZIMSKOM PERIODU

Jedna od bitnih zadaća našeg vrtića je kontinuirana briga i skrb za očuvanje i unapređenje dječjeg zdravlja. Boravkom na otvorenom jačamo prirodni imunitet djece prema raznim bolestima. Organizirani boravak djece na zraku je dio svakodnevnih i obveznih aktivnosti u sva četiri godišnja doba. Boravak na svježem zraku i otvorenom prostoru ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta. Mogli bismo reći da je to jedan od najboljih načina jačanja dječjeg organizma, stvaranja otpornosti i sprečavanja širenja infekcija.
Na vanjskom prostoru djeca mogu bolje zadovoljiti svoju potrebu za kretanjem i slobodom. U zimskim mjesecima u zatvorenim prostorima (sobe dnevnog boravka, hodnici i sl.) djeca češće i lakše obolijevaju od bolesti dišnog sustava, ali i drugih bolesti. Upravo zbog toga ih treba svakodnevno i redovito izvoditi na svježi zrak i do dva puta dnevno.
U zimskim mjesecima boravak na zraku prakticiramo svakodnevno , osim kada je vani jaki vjetar, jake padaline ili magla.
Organizirani izlazak na otvoreni prostor sa skupinom djece, uključuje i zahtjeva dodatni angažman svih sudionika u procesu (odgojitelji, roditelji i ostali djelatnici) pa ga uvijek treba dobro isplanirati, zavisno o broju djece u skupini, dobi djece , dnevnom ritmu i vremenskim uvjetima. Kod nekih roditelja se vrlo često javlja strah i zabrinutost u vezi boravka djece na otvorenom, a vezano na zimske uvjete i niske temperature.

Upravo je boravak u zatvorenim i grijanim prostorijama u jesen i zimi jedan od najčešćih uzroka bolesti dišnih putova. Naime, suhi zrak, nastao uslijed grijanja, isušuje sluznicu dišnih putova i dolazi do zgušnjavanja sluzi. Zbog toga je potrebno osobito u zimskom periodu, često prozračivati prostorije u kojima djeca borave, ali paziti da ne budu izložena propuhu (temperatura prostorije do približno 23° C).
Izlaskom na svjež i hladan zrak, sluznica reagira i počinje pojačano izlučivati sekret. Djeci tada češće curi nos i suze im oči, čime se pojačava učinak čišćenja sluznice, što ne znači da je dijete bolesno i zarazno za drugu djecu. Postoji izreka da su najzdravija upravo ona djeca koja se i zimi igraju vani. Stoga su najvažnije mjere prevencije bolesti svakako boravak na zraku, svakodnevno češće provjetravanje prostorija gdje borave djeca (ne „ propuh “), kao i redovito pravilno pranje ruku.
Boravak na zraku u zimskim mjesecima uključuje sadržaje i igre koje u velikoj mjeri mobiliziraju na rad i potiču kardiovaskularni i respiratorni sustav, odnosno cijeli organizam djeteta.

Najčešće aktivnosti su : pokretne igre, grudanje, brzo hodanje, trčanje po snijegu, sanjkanje, skijanje i druge aktivnosti.
Duži boravak može biti i opasan: ako dijete stoji na jednom mjestu ili se vrlo malo kreće, ako je niska temperatura zraka te ako je odjeća i obuća vlažna i tijesna.

VAŽNOST PRAVILNOG ODJEVANJA I OBUVANJA DJECE (u zimskom periodu)

Djeca vole kišne kapi i snježne pahuljice, dok su često odrasli ti koji izbjegavaju izlazak iz kuće po lošem vremenu.
Temperatura ispod 0 stupnjeva C. ne bi trebala biti prepreka za boravak na zraku. Djeca mogu biti vani kod temperature do -10 stupnjeva ako nema vjetra, magle i jakog jutarnjeg mraza. Sve aktivnosti na zraku se zimi planiraju u doba dana kada je najtoplije, između 10 i 14 sati.
Mlađa djeca borave kraće, do 30 minuta, a starija mogu i do sat vremena, ovisno o vremenskim prilikama.
Pri tome je važno voditi računa da je dijete u pokretu i da ne stoji na mjestu.
Isto tako je važno djecu pravilno odijevati i obuvati, naročito u zimskom periodu.
Odjeća djeteta treba biti topla, mekana i suha, po mogućnosti nepromočiva. Poželjna je praktična odjeća koja zadovoljava higijenske zahtjeve i omogućava pravilnu regulaciju tjelesne temperature. Donje rublje treba biti pamučno da koža može disati, a gornji slojevi mogu biti od sintetike (skafander, jakna I sl.).
Dijete treba imati u svom ormariću zamjensku (rezervnu) odjeću, kako bi se moglo presvući u slučaju potrebe. Slojevito odijevanje je najbolje rješenje kako bi se djeca prema potrebi mogla raskomotiti ili utopliti.
Odjeća ne smije biti tijesna (mala) jer steže i sputava dijete u kretanju. Nepotrebno je i štetno obući previše odjeće, jer se tada dijete znoji. Prevelika odjeća (veći broj) nije dobra jer stvara dijete nespretnim, nesigurnim i nesretnim (zbog čestog padanja).
Kapa, šal i rukavice su sastavni i obvezni dio zimske odjeće.
Lice djeteta, koje je izloženo svježem (oštrom) zraku, treba namazati dječjom kremom.
Obuća treba biti topla, na vezanje (učvršćen skočni zglob) s gumom da se ne kliže. Moramo paziti da obuća nije tijesna (sputava, žulja, onemogućava normalnu cirkulaciju krvi, može pogodovati nastanku ozeblina i sl.), ali niti prevelika jer tada može izazvati nepoželjne posljedice (nespretnost, pad, ozljeda, pothlađenost i sl.).
Neadekvatna odjeća i obuća loše utječe na djetetovu sigurnost i spretnost.

Važno: Dobro je poučiti djecu pravilnom disanju: udisati kroz nos, izdisati kroz usta.

Savjet: Obucite dijete onako kako biste obukli sebe tj. ni previše ni premalo, onako kako ćete se u tome najbolje osjećati!

Pripremile: Stručni tim vrtića

Ispiši stranicu